U današnje vreme, mladi se sve više susreću sa raznim vrstama opasnosti na internetu, a da to ni sami ne znaju. Takođe, pored raznih opasnosti, VIRUSI prave štetu računaru, ali i samom korisniku tog računara.
virusi
Virus je program koji poseduje sposobnost da delimično ili u potpunosti nanese štetu i zarazi računar. Posebno su štetni oni virusi koji će obrisati sadržaj sa hard diska i vaše podatke.
VRSTE VIRUSA
- boot sektor virusi – napadaju Master Boot sektor
- parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem svog sadržaja u strukturu programa
- svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne programe
- virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod
- link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računarski sistem, može izazvati veliku štetu na disku
-
špijun – delimično presreće ili preuzima kontrolu nad računarom bez znanja ili dozvole korisnika. Očigledno je da je reč o programima koji nadgledaju rad korisnika, špijun takođe iskorišćava korisnički računar za sticanje koristi za neku treću osobu.
- trojanski konj – može omogućiti hakeru udaljeni pristup korisnikovom sistemu. Onog trenutka kad se trojanac instalirao na korisnikvom temu, haker mu može udaljeno pristupiti i izvoditi razne operacije, ograničene korisnikovim vlastitma (zbog čega je puno rizičnije imati administratorski račun, nego onaj s ograničenim pravima) te dizajnom trojanskog konja.
Virusi koji prave probleme korisnicima
u Microsoft Office paketima su najčešći. To su MAKRO VIRUSI.
Imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i menjaju dokumente. Često nemaju nikakvo destruktivno dejstvo ali umeju strašno da iritiraju korisnika. Šire se sa zaraženim dokumentima.
Imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i menjaju dokumente. Često nemaju nikakvo destruktivno dejstvo ali umeju strašno da iritiraju korisnika. Šire se sa zaraženim dokumentima.
Enkriptirani
virusi :
Virusi koji u radu menjaju svoj izgled i vrlo teško se otkrivaju. Enkriptovani virusi u toku svake infekcije izvrše promenu svog koda (zadrže svojstva, ali promene redosled i vrstu operacija koje izvršavaju) i baš iz ovog razloga ih nije lako otkriti. Mada, ipak se mogu otkriti pomoću jednostavnih metoda (traženjem karakterističnog niza bajtova - virusnog potpisa) .
Virusi koji u radu menjaju svoj izgled i vrlo teško se otkrivaju. Enkriptovani virusi u toku svake infekcije izvrše promenu svog koda (zadrže svojstva, ali promene redosled i vrstu operacija koje izvršavaju) i baš iz ovog razloga ih nije lako otkriti. Mada, ipak se mogu otkriti pomoću jednostavnih metoda (traženjem karakterističnog niza bajtova - virusnog potpisa) .
Polimorfni virusi :
Oni u radu menjaju kompletan izgled, tako da ih je teško ili nemoguće otkriti tehnikama potrage karakterističnog zapisa.
Tempirane bombe :
Tempirane bombe su slučajevi za sebe što se tiče virusa. Izražavaju se tako što kada Vam napadnu računar, čekaju odredjene uslove za pokretanje. Kada se pokrenu mirno će praviti kopije samih sebe u svim Vašim EXE fajlovima kada pokrenete računar i npr na kraju meseca kreću u akciju, tj. počnu da prikazuju štetno dejstvo na Vaš računar.
Tempirane bombe su slučajevi za sebe što se tiče virusa. Izražavaju se tako što kada Vam napadnu računar, čekaju odredjene uslove za pokretanje. Kada se pokrenu mirno će praviti kopije samih sebe u svim Vašim EXE fajlovima kada pokrenete računar i npr na kraju meseca kreću u akciju, tj. počnu da prikazuju štetno dejstvo na Vaš računar.
Crv (Worm):
Za crve je karakteristično da jednom kada se nadju na Vašem računaru, počinju da samostalno - bez Vašeg znanja šalju mejlove u kojima su njihove kopije. Takođe crvi mogu i da rade druge stvari, da pokupe sve šifre koje se nalaze zapisane na vašem računaru (šifre e-mail računa, provajdera...)
Crvi se upišuju u registre i pokretaće se prilikom svakog sledećeg uključenja računara.
Najčešći oblici u kojima se šalju crvi:
Neki crvi koriste propuste u Microsoftovim mail programima i omogućavaju sebi pokretanje prilikom pristizanja u INBOX, tako da ih nije potrebno ni pokretati iz attachmenta.
Za crve je karakteristično da jednom kada se nadju na Vašem računaru, počinju da samostalno - bez Vašeg znanja šalju mejlove u kojima su njihove kopije. Takođe crvi mogu i da rade druge stvari, da pokupe sve šifre koje se nalaze zapisane na vašem računaru (šifre e-mail računa, provajdera...)
Crvi se upišuju u registre i pokretaće se prilikom svakog sledećeg uključenja računara.
Najčešći oblici u kojima se šalju crvi:
- u obliku izvršnih programa .EXE, .COM, .BAT,
- u obliku skriptova .SCR, .PIF, .VBA, .VBS (Visual Basic Script),
- u obliku makroa .DOC.
Neki crvi koriste propuste u Microsoftovim mail programima i omogućavaju sebi pokretanje prilikom pristizanja u INBOX, tako da ih nije potrebno ni pokretati iz attachmenta.
Retro virus :
Antivirusni softver napada viruse, retro virus uzvraća udarac. Ova vrsta virusa napada antivirusni program, oštećujući datoteke s popisom virusa i same programe. Naravno, jedan virus, po svojim karakteristikama, može se svrstati u vise ovih kategorija, ne samo u jednu.
Pecanje (Phishing):
Phishing (pecanje) je proces prevare korisnika da ostavi svoje pristupne podatke kradljivcu. Kradljivac takođe koristi metodu da korisnika zaintrigira sa veoma zanimljivim sadržajem, i u iščekivanju da što pre vidi taj sadržaj korisnik ne obrati pažnju da prepozna da je u pitanju prevara. Korisniku se pojavljuje stranica za ponovno logovanje, i kada korisnik unese svoje podatke, oni se prosleđuju kradljivcu, i na taj način dolazi do krađe i otimanja profila.
Phishing (pecanje) je proces prevare korisnika da ostavi svoje pristupne podatke kradljivcu. Kradljivac takođe koristi metodu da korisnika zaintrigira sa veoma zanimljivim sadržajem, i u iščekivanju da što pre vidi taj sadržaj korisnik ne obrati pažnju da prepozna da je u pitanju prevara. Korisniku se pojavljuje stranica za ponovno logovanje, i kada korisnik unese svoje podatke, oni se prosleđuju kradljivcu, i na taj način dolazi do krađe i otimanja profila.
Kako se virusi šire?
Neko Vam je poslao mejl sa zaraženim fajlom putem cd-a ili floppy diska na kome se nalazi neki fajl zaražen virusom, naravno u slučaju da se taj fajl pokrene. Skinuli ste sa Interneta zaražen fajl.
Izvor: Antivirusi
SPAM
Spam je slanje neželjenih
poruka na više hiljada ili bolje rečeno miliona adresa prikupljenih na razne
načine.
Postao je vrlo popularan marketinški potez. Mnogo ljudi dopija poštu koju čak nije u stanju da razume, a načina da se zaštite je sve manje. Najčešći oblik spama je e-mail (imejl) spam, ali se koristi i na zloupotrebe drugih medija, kao što su čet spam, spamovanje grupa Juzneta, spamovanje putem web pretraživača, wiki spam, SMS spam, forum spam, faks spam, spam na društvenim mrežama, televizijski spam i spam putem mrežnih mesta za deljenje fajlova.
Ovaj vid reklame se u većini zemalja tretira kao kriminalan akt, ali je i ova prepreka prevazidjena slanjem poruka sa računara koji su inficirani, a korisnici često nisu svesni da njihov računar radi u službi nekog trećeg lica.
Postao je vrlo popularan marketinški potez. Mnogo ljudi dopija poštu koju čak nije u stanju da razume, a načina da se zaštite je sve manje. Najčešći oblik spama je e-mail (imejl) spam, ali se koristi i na zloupotrebe drugih medija, kao što su čet spam, spamovanje grupa Juzneta, spamovanje putem web pretraživača, wiki spam, SMS spam, forum spam, faks spam, spam na društvenim mrežama, televizijski spam i spam putem mrežnih mesta za deljenje fajlova.
Ovaj vid reklame se u većini zemalja tretira kao kriminalan akt, ali je i ova prepreka prevazidjena slanjem poruka sa računara koji su inficirani, a korisnici često nisu svesni da njihov računar radi u službi nekog trećeg lica.
Krekovanje
Krekovanje predstavlja razbijanje
zaštitnog koda.
U pitanju su prepravke softverskog koda (čime se omogućava nelegalna disrtibucija i prodaja ), preuzimanje tuđih lozinki i njihova zloupotreba (lozinke za ulazak u zaštićene informacione sisteme, kao što su banke, bolnice, policija i slično) .
METODA NAPADA
Krakeri vrše napade koristeći razne metode naprednog programiranja, ali u poslednje vreme sve više njih koriste napade koji sami vrše napade, ne znajući uopšte ni kako radi takav jedan program. Neke od metoda su ubacivanje koda, prenatrpavanje bafera, korupcija memorija itd.
U pitanju su prepravke softverskog koda (čime se omogućava nelegalna disrtibucija i prodaja ), preuzimanje tuđih lozinki i njihova zloupotreba (lozinke za ulazak u zaštićene informacione sisteme, kao što su banke, bolnice, policija i slično) .
METODA NAPADA
Krakeri vrše napade koristeći razne metode naprednog programiranja, ali u poslednje vreme sve više njih koriste napade koji sami vrše napade, ne znajući uopšte ni kako radi takav jedan program. Neke od metoda su ubacivanje koda, prenatrpavanje bafera, korupcija memorija itd.
OSTALE OPASNOSTI KOJE PRETE DECI PREKO INTERNETA
Pored
prethodno navedenih opasnosti koje haraju Internetom i vašim računarom, postoji
još opasnosti sa kojima se deca, tinejdzeri, ali i odrasli ljudi mogu sresti preko
društvenih mreža i Interneta.
U današnje vreme, deca sve više podležu tim opasnostima i bilo bi dobro da svi znaju koje su. Nekima su možda neke od njih poznate.
Koji su rizici za decu?
Pristup Internetu i korišćenje mobilnih telefona može staviti decu u o opasnost od:
Izvor: Bezbednost na internetu
Delovanje „online predatora“ odnosno „grabljivaca“ – online predatori su osobe koje maksimalno koriste mogućnost da na internetu budu anonimni ili da se lažno predstave kako bi uspostavili online odnos sa detetom ili mladom osobom i na neki način ih zloupotrebili. Predatori deluju tako što veoma postepeno privlače pažnju mlade osobe i njenu naklonost predstavljajući se kao neko ko je pun pažnje, srdačan, ljubazan, razume njihove probleme. . .
U današnje vreme, deca sve više podležu tim opasnostima i bilo bi dobro da svi znaju koje su. Nekima su možda neke od njih poznate.
Koji su rizici za decu?
Pristup Internetu i korišćenje mobilnih telefona može staviti decu u o opasnost od:
- viđanja uznemirujućih slika ili informacija;
- maltretiranja na mreži (cyberbullying);
- manipulisanja od strane odrasle osobe u seksualne svrhe (grooming);
- deljenja svojih ličnih informacija sa strancima;
- slanja ili primanja filma, slika ili poruka o sebi ili drugima, sa seksualnim sadržajem (sexting).
Izvor: Bezbednost na internetu
Delovanje „online predatora“ odnosno „grabljivaca“ – online predatori su osobe koje maksimalno koriste mogućnost da na internetu budu anonimni ili da se lažno predstave kako bi uspostavili online odnos sa detetom ili mladom osobom i na neki način ih zloupotrebili. Predatori deluju tako što veoma postepeno privlače pažnju mlade osobe i njenu naklonost predstavljajući se kao neko ko je pun pažnje, srdačan, ljubazan, razume njihove probleme. . .
Oni vrlo brzo shvataju šta je mladoj
osobi važno i na neki način nude rešenja za njene probleme (utehu, razumevanje,
privlačnu poslovnu ponudu, mogućnost lake zarade, mogućnost odlaska iz zemlje…). Nakon toga,
takođe veoma postepeno, navode mladu osobu na razgovor o temama koje su
predatorima i bile cilj kada su stupili u kontakt sa njom, a uglavnom je svrha
neki vid seksualnog zadovoljenja.
U težim slučajevima, online predatori
uspevaju da dete ili mladu osobu nagovore na lični sastanak „uživo“, što zaista
može da se završi veoma loše po mladu osobu i može da ima posledice čak i u
vidu toga da ta mlada osoba postane žrtva trgovine ljudima ili da bude
seksualno ili na neki drugi jednako strašan način zloupotrebljena.
Govor mržnje i nasilni sadržaji - su
sve popularniji i češći među mladima na internetu. Sve češće se prave snimci
nasilnih sadržaja koji se potom postavljaju na Youtube kanal i razne društvene mreže.
Pored toga, među mladima je „u modi“ i izrada Facebook , kao i profila na drugim
društvenim mrežama koji imaju cilj u vređanju pojedinca, pripadnosti nacionalne
grupe, sportske opredeljenosti i slično. Takođe, ismejavanje i ruganje, ostavljanje
pretećih komentara i komentara koji poseduju osobinu govora mržnje predstavljaju
još jednu opasnost preko Interneta i društvenih mreža.
Sadržaji koji šire netačne informacije
- Poznato da je internet slobodan medij na kome mnogi ljudi mogu pisati i
prikazivati šta žele i zato ne možemo biti zaista sigurni da li je neka
objavljena informacija zaista tačna ili nije. Navedeni problem postaje još veći
kada su u pitanju deca i mladi kod kojih kritičko mišljenje još uvek nije
potpuno razvijeno. Ljudi će često poveravoti u nešto što je prikazano kao
dovoljno upečatljivo, nebitno da li je to baš logično ili nije.
Trebalo bi da naučite da prepoznajete slučajeve koji bi potencijalno
mogli da dovedu do toga da budete prevareni:
- Obećavaju velike nagrade: dobitke na lutriji, izgubljena nasledstva...
- Lažni utisak hitnosti.
- Neobični, suvišni detalji.
- Zahtevaju plaćanje unapred ili davanje ličnih podataka.
Izvor: Druga Kragujevačka gimnazija
Zadiranje u privatnost – ovaj način zloupotrebe koristi se kako bi se od deteta ili
mlade osobe izvukle privatne informacije. Najčešća pitanja koja se postavljaju
tiču se uzrasta, pola, mesta stanovanja i adrese, broja telefona, informacija o
tome ko su roditelji, gde rade, kada nisu kod kuće i sl. Ako otkriju te
informacije, deca i mladi mogu sebe da dovedu u direktnu opasnost od raznih
oblika iskorišćavanja.
Postoje i sajtovi koji prilikom registracije ili prilikom popunjavanja anketa zahtevaju privatne informacije što takođe predstavlja zadiranje u privatnost te u vezi toga treba biti jako oprezan.
Postoje i sajtovi koji prilikom registracije ili prilikom popunjavanja anketa zahtevaju privatne informacije što takođe predstavlja zadiranje u privatnost te u vezi toga treba biti jako oprezan.
Hakerisanje je takođe oblik e-nasilja (ali je istovremeno visokotehnološki kriminal), kada hakeri koriste svoje napredno kompjutersko znanje i veštine da bi neovlašćeno ušli u tuđe kompjuterske sisteme i time naneli štetu korisniku ili ostvarili određenu dobit ili korist za sebe.
Elektronsko nasilje - uključuje bilo kakav oblik slanja poruka putem Interneta ili
mobilnih telefona koji ima za cilj povređivanje, uznemiravanje ili bilo kakvo
drugo nanošenje štete licu koji ne može da se zaštiti od takvih postupaka.
Pojavljuje se u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, i uključuje: uznemiravanje, uhođenje, vređanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje pretećih poruka i slično.
E-nasilje se najčeće javlja kod mladih, odnosno deca uzrasta od 10 do 19 godina su uglavnom i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona a u svetu je poznato kao cyberbullying (sajberbuling).
Pojavljuje se u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija ili poziva, i uključuje: uznemiravanje, uhođenje, vređanje, širenje nasilnih i uvredljivih komentara, slanje pretećih poruka i slično.
E-nasilje se najčeće javlja kod mladih, odnosno deca uzrasta od 10 do 19 godina su uglavnom i počinitelji i žrtve e-nasilja. Uglavnom je reč o vršnjačkom nasilju preko Interneta ili mobilnog telefona a u svetu je poznato kao cyberbullying (sajberbuling).
Cyberbullying se dešava kada maloletno lice:
- Šalje uznemiravajuće poruke mobilnim telefonom, e-mailom ili na četu;
- Ukrade ili promeni lozinku za e-mail ili nadimak (nick) na četu;
- Objavi privatne podatke ili neistine na četu, blogu ili Internet stranici;
- Šalje uznemiravajuće slike putem e-maila ili MMS poruka na mobilnom telefonu;
- Postavlja Internet ankete o žrtvi;
- Šalje viruse na e-mail ili mobilni telefon;
- Šalje pornografiju ili neželjenu poštu na e-mail ili mobilni telefon;
- Lažno se predstavlja kao druga osoba ili kao dete.
Vršnjačko nasilje - Vršnjačkim nasiljem putem interneta naziva se podsticanje grupne mržnje, napadi na privatnost, uznemiravanje, praćenje, vređanje, nesavestan pristup štetnim sadržajima i širenje nasilnih i uvredljivih komentara. Ono može uključivati još i slanje okrutnih, zlobnih, nekad i pretećih poruka, kao i kreiranje internet stranica koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun vršnjaka.
Takvo nasilje odnosi se i na postavljanje fotografija vršnjaka na galerijama sajtova, uz zahtev posetiocima da ih procenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi.
Takvo nasilje odnosi se i na postavljanje fotografija vršnjaka na galerijama sajtova, uz zahtev posetiocima da ih procenjuju po određenim karakteristikama, odnosno da glasaju za osobu koja je najružnija, najnepopularnija ili najdeblja u školi.
Zavisnost od Interneta – pored svih navedenih opasnosti, zavisnost od Interneta preti svima koji previše vremena provode četujući, igrajući online ogrice i slično. Zavisnost od Interneta nije „klasična“ opasnost, koja preti na Internetu, već preti zdravlju osobe koja previse vremena provodi na Internetu ili racunaru. Zavisnost je bolest, koja se leči, ako dođe do nje. Zbog toga ne dozvolite da vas Internet „zgrabi u svoje šake“!!